07 velj ČInjenice o modnoj i tekstilnoj industriji
Tekstilna industrija jedna je od najstarijih, najvećih i najglobaliziranijih industrija na svijetu.
• 35 brendova drži 60 posto, najvećih 10 drži 40 posto industrije.
• Modne kuće više zarađuju na prodaji parfema i ulja za kupanje nego na luksuznim haljinama.
• Korporacije više ne proizvode dvije, već pedeset i dvije kolekcije godišnje, što znači da se svaki tjedan izbacuje nova odjeća (popularni brend godišnje proizvede 450 milijuna odjevnih predmeta i izbacuje 500 novodizajniranih predmeta tjedno)
• Reklame čine 12 posto cijene proizvoda, plaće radnica 1,8 posto cijene proizvoda.
• 85 posto radne snage čine žene.
• Radnice tekstilne industrije među najslabije su plaćenima na svijetu.
• Prosječna mjesečna plaća u Bangladešu, iza Kine drugom najvećem proizvođaču tekstila na svijetu, je 68 dolara.
• 80 posto pamuka uzgojeno je genetskom modifikacijom.
• Godišnje se proizvodi 80 milijardi stvari, 400 posto više nego prije 20 godina, dok se realna potreba uvećava za 2 posto godišnje. Potrošač kupuje 60 posto više odjeće, baca ju upola ranije.
• Za svaki proizvedeni kilogram tekstila u prosjeku se upotrebljava 10 kilograma kemikalija.
• Kupljeni odjevni predmet brze mode se u prosjeku zadržava u ormaru potrošača 3 godine.
• Globalno tekstil čini 22 posto miješanog otpada.
• Potrošač godišnje baci između 13 i 30 kilograma tekstila i odjeće (SAD i Engleska 30, Australija 27, Finska 13 i Danska 16 kg), a kupi između 14 do 27 kilograma odjeće po osobi (Italija 14, Njemačka i Skandinavija 16, Engleska 27 kg).
• Prosječna osoba u ormaru ima 100 komada odjevnih predmeta.
• Tekstilna industrija proizvodi 10 posto globalne emisije ugljikovog dioksida i troši 1,5 trilijuna litara vode (1018), što čini 20 posto otpadne vode, uz veću potrošnja energije – od zračnog prometa i dostave zajedno, zaslužna je za 35 posto (190 000 tona) godišnjeg zagađenja oceana i mora mikroplastikom.
• Odjevni predmet pri proizvodnim procesima putuje nekoliko puta oko svijeta – svaki korak odvija se u drugoj zemlji; dizajniraju se u EU, ali proizvode u Aziji zbog izbjegavanja zakona o proizvodnji. Pri tome se stvara nejednaka distribucija posljedica za ljude i okoliš, gdje Globalni jug nosi dug Zapada koji odjeću konzumira (u Kambodži, na primjer, tekstilna proizvodnja je odgovorna za 60 posto zagađenja vode i 34 posto kemijskog zagađenja).
• 60 posto svjetske proizvodnje se nalazi u Kini, Indiji, Bangladešu, Kambodži, Šri Lanki, Pakistanu, Maleziji i Indoneziji (Global South, to jest Globalni jug), dizajn i središta u EU i SAD (Global North, Globalni sjever).
• 80 posto europskog tekstila se proizvodi izvan EU, tako da je nemoguće odrediti količinu kemikalija koje se koriste pri proizvodnji, čak i ako piše Made in EU (vidi Tier 1).
• Za par traperica potreban je kilogram pamuka, a za proizvodnju pamuka je potrebno oko 7500-10 000 litara vode – iznos potrošnje pitke vode za jednu osobu za deset godina.
• 40 posto kupljene odjeće nikad se ne koristi, gotovo 50posto odjeće u ormarima ne nosimo.
• 60 posto svjetski proizvedenog tekstila koristi se za modnu industriju.
• Manje od 1 posto odjeće se reciklira na kraju ionako kratkog životnog ciklusa.
• Samo 9 posto plastičnog otpada se reciklira i prenamijeni u nešto novo, ostatak završava na odlagalištu otpada.
• Brza moda je antiteza održivosti, uz beskonačan model rasta. Ovisi o potrošačima, posebice mladima, kupovini mnogo nepotrebnih stvari, kompulzivnoj kupnji i osjećaju nužde pri kupnji.
• Majica od stopostotnog pamuka troši 120 litara vode samo pri proizvodnji vlakna (prolazi po 10 ispiranja na temperaturi iznad 100ºC).
• Odabir sirovine nosi 72 posto ekološkog otiska.
• Tekstil, uz aluminij, proizvodi najviše stakleničkih plinova po jedinici materijala.
• Pri proizvodnji tekstila i odjeće koristi se više od 15 000 različitih kemikalija, 6 posto globalne upotrebe pesticida koristi se pri uzgoju pamuka, 16 posto insekticida, 4 posto herbicida. Kemikalije koje se koriste pri oplemenjivanju tekstila (fluoropolimer) pronađene su čak i u zabačenim arktičkim lokacijama, polarnim medvjedima i tuljanima.
Bez komentara